Analiza: Je li svijet na pragu velikog rata?

0
96

Donald Trump je velik broj sljedbenika u Americi i diljem svijeta stekao zbog kritika na račun američke vanjske politike. Osim NATO-a, Trump je uveliko kritizirao ponašanje SAD-a u krizama na Bliskom istoku, u prvom redu u Siriji. Jedna od njegovih glavnih predizbornih uzdanica bilo je poboljšanje odnosa s Rusijom koje je, kako je više puta govorio kandidat Trump, Obama pokvario.

No, američka vanjska politika u posljednjih nekoliko dana pokazuje kako Trump kao predsjednik nema namjeru prepustiti ulogu glavne svjetske sile nekom drugom. Štaviše, teško se sjetiti kad je SAD imao više operacija u tako malo vremena na više mjesta po svijetu, piše Index.hr.

Nikad gora situacija u Siriji

Sve je počelo, ili bolje reći sve se zakuhalo napadom na zračnu bazu u Siriji.

Prije sedam dana, kao odgovor na kemijske napade u Siriji, Trump je naredio bombardiranje Asadovih snaga.

Trump je napad Asadovih zračnih snaga hemijskim oružjem na pobunjeničko uporište, u kojem je poginulo najmanje 85 civila, od čega 23 djece, opisao kao “barbarski napad” i dodao da “nijedno Božje dijete ne bi ikada trebalo trpjeti takav užas”.

Iz tog je razloga naredio “ciljani vojni udar na zračnu bazu u Siriji iz koje je hemijski napad lansiran”, navodeći kao razlog “vitalni nacionalni interes SAD-a da odvrati i spriječi širenje i korištenje smrtonosnih kemijskih oružja”.

Asad je, jasno, vjerni saveznik Rusije koja ovu poruku SAD-a nije dobro primila. Nedugo nakon napada, Rusija je prekinula sporazum s Washingtonom o prevenciji zračnih incidenta u Siriji. Riječ je o dogovoru SAD-a i Rusije oko bombardiranja u Siriji, a koji je minimalizirao rizik da se dvije sile, iako praktički na suprotnim stranama u ratu u Siriji, međusobno sukobe. Sporazum je potpisan u oktobra 2015. godine, nedugo nakon početka ruske intervencije.

Putinovi glasnogovornici američki napad vide kao “agresiju protiv suverene države i kršenje međunarodnog prava i to pod lažnim izgovorima”.

“Ovo pokazivanje mišića moglo bi dovesti do vrlo lošeg scenarija. Opasnost od sukoba između Rusije, Sirija i SAD-a nije ugodna i mogla bi imati loše posljedice”, upozorava vodeći moskovski analitičar Fyodor Lukyanov.

No, on u svemu vidi i pozitivan ishod.

“Ali postoji i pozitivan scenarij. Za Trumpa su pregovori s Rusijom o suradnji u Siriji dosad bili nemogući jer je u njima sudjelovao sa slabije pozicije. Sada možemo reći da je Amerika pokazala svoje sposobnosti, vratila se u igru i pregovori neće biti jednostrani, niti jedna strana neće dominirati, i to stvara preduvjete za dijalog”, dodao je.

“Postoji opasan potencijal za eskalaciju”

Da je američka intervencija puno više od pukog pokazivanja mišića, smatra Michael Luders, stručnjak za Bliski istok.

“Jasno je da tu postoji opasan potencijal za eskalaciju. U Siriji se događa zamjenski rat. Na jednoj strani SAD, EU, Turska i zemlje Perzijskog zaljeva žele pad Asada. Rusija, Iran i Kina to ne žele ni u kojem slučaju. Ako se, dakle, izvede takav napad kakav je sad naredio Trump, onda naravno postoji opasnost da neće ostati kod toga jednog napada, da stvar eskalira i da vrlo brzo na sirijskom tlu jedni nasuprot drugih stoje Amerikanci i Rusi”, objašnjava Lüders.

“Ne zaboravimo da SAD namjerava nakon ustavnog referenduma u Turskoj 16. aprila pokrenuti kopnenu ofenzivu s američkim elitnim postrojbama prema Raqqi, glavnom uporištu IS-a na istoku Sirije. 400 američkih vojnika već je stacionirano u Siriji. Uspjet će zauzeti Raqqu i šta onda? Kako dalje? To bi u svakom slučaju značilo konfrontaciju. Kako će se to razvijati u ovom trenutku ne možemo znati, ali u svakom slučaju postoji najveći stupanj opasnosti”, objašnjava ovaj politolog, stručnjak za islam i publicist za Deutsche Welle.

Rusija će idući put odgovoriti silom

Da je riječ o ozbiljnom sukobu, potvrdili su iz zajedničkog zapovjednog centra sastavljenog od Rusije, Irana i Asadovih snaga.

“Ono što SAD čini u Siriji vodi u prelazak crvene linije. Od sada ćemo odgovoriti silom na bilo kojeg napadača ili na bilo kakve daljnje napade. SAD znaju našu sposobnost za brzu i snažnu reakciju”, kaže se u priopćenju kojeg su objavili krajem prošle sedmice.

Da stvari sa SAD-om ne stoje dobro, jasno je i iz službenog priopćenja ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

“U izostanku koraka za razrješenje nagomilanih problema, bit će potrebne mjere odmazde temeljene na načelu reciprociteta”, stoji u izjavi ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

“Očito je da su rusko-američki odnosi zapali u najkompliciranije razdoblje od Hladnoga rata”, dodaje se.

Sjeverna Koreja odlučila zakuhati stvari

No, sljedećih dana stvari su dodatno eskalirale i otišle u jednom novom smjeru.

Da stvar ne ostane samo na Bliskom istoku, uskoro se pobrinula Sjeverna Koreja. Oni su, praktički ničim izazvani, izjavili da su američki napadi u Siriji “neoprostiv čin agresije koji je pokazao da je odluka Pjongjanga da razvija nuklearno oružje bila ispravna”.

“Američki raketni napad na Siriju je jasan i neoprostiv čin agresije protiv suverene države i mi to snažno osuđujemo”, objavila je KCNA navodeći neimenovanog glasnogovornika sjevernokorejskog ministarstva.

“Današnja realnost pokazuje da je naša odluka da jačamo vojnu moć kako bi se suprotstavili sili silom prava odluka”, dodaje se.

Sjeverna Koreja sljedećih bi dana trebala pokrenuti još jedan nuklearni test, a SAD je rekao kako to neće tolerirati.

Američki službenici izjavili su za NBC da su SAD spremne izvršiti “preventivni napad” kako bi spriječili nuklearni test, ali jedan član Trumpove administracije porekao je tu izjavu.

“Sjeverna Koreja je problem za koji će se Washington pobrinuti”, poručio je nakon izvješća o aktivnostima na položaju sjevernokorejskih nuklearnih testiranja Trump, koji od ulaska u Bijelu kuću želi pokazati da ispunjava obećanja.

“Vojne opcije upravo proučavamo”, izjavio je u petak savjetnik za vanjsku politiku Bijele kuće. “S tim režimom (Pyongyang) nije pitanje hoće li se to dogoditi, već kada”, rekao je taj dužnosnik pod uvjetom da ostane neimenovan, prenosi agencija dpa.

Ipak, znakovita je činjenica da je Kina na granicu sa Sjevernom Korejom razmjestila na desetke hiljada vojnika.

“Sukob bi mogao izbiti u svakom trenutku” u Sjevernoj Koreji i “dijalog je jedini izlaz”, citira agencija AFP kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yija nakon novih prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa komunističkom režimu u Pyongyangu.

I Kremlj je u petak poručio kako prednost daje diplomatskim metodama rješavanja krize. “Pozivamo sve države na suzdržanost, pozivamo sve države da se suzdrže od akcija koje bi mogle predstavljati provokativne korake”, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Afganistan kao vrhunac

Jučer je u svjetskim medijima odjeknula vijest da je SAD bacio najveću nenuklearnu bombu koju ima i to na pomalo zaboravljeni Afganistan. Snage SAD-a napale su položaje ISIS-a koji širi pipke i u ovoj ratom razvaljenoj zemlji u kojoj do sada nisu imali većeg utjecaja. Svakako je zanimljivo da se bacanje bombe potrefilo sa sve napetijim odnosima u Siriji i dramatičnim najavama vezanih uz Sjevernu Koreju.

SAD se tako nakon samo tri mjeseca nakon Trumpove inauguracije našao u nekoliko ozbiljnih sukoba. Najznačajniji je sukob s Rusijom u Siriji, ali stvari bi i u slučaju Sjeverne Koreje mogle izmaknuti kontroli. Možda stoga nije slučajno da se Trump baš prije nekoliko dana sjetio starih saveznika iz NATO-a koji, kako je sam rekao, više nije zastarjela organizacija. Svakako, sve bitnije svjetske sile – od SAD-a preko NATO-a do Rusije i Kine na ovaj ili onaj način su uključene u brojne sukobe koji bi, ako se ne stane na loptu, ozbiljno mogli eskalirati.

Izvor:Bportal.ba

LEAVE A REPLY